P-RAZNO

U suradnji s Umjetničkom akademijom Split​

27. svibnja - 3. lipnja

​​

Radove izlažu Đina Radulj, Hana Kalebić, Jelena Jurčević, Marija Bare i Matea Križanović, a nastali su su u sklopu kolegija Specijalizacija – Slikarstvo II u ljetnom semestru akademske godine 2023./2024., pod mentorstvom doc. art. Lane Stojićević. 

​

Suradnja s kreativnim hub-om Prostor inicirana je zbog želje da se studentice što ranije upoznaju s radom raznih aktera suvremene umjetničke scene u Splitu, ali i da tijekom studija dobiju priliku predstavljanja autorskih radova publici.

​

Tema „Praznine“, kao referenca na istoimeni projekt osmišljen i realiziran kroz 2020., 2021. i 2022. od strane platforme Culture Hub Croatia, zadana je studenticama kao konceptualni poticaj za nastanak izloženih radova. Taj projekt primarno je bio posvećen prostornim i sadržajnim prazninama grada Splita koje su nastale kao posljedica masovnog turizma, dok su se studentice mogle referirati na bilo koji aspekt tog slojevitog pojma. Rezultat tog procesa su medijski i sadržajno raznoliki radovi, s individualnim interpretacijama pojma praznine u kontekstu lokalne industrijske baštine, obiteljskog nasljeđa, neiskorištenosti gospodarskog zemljišta, slikarskog nasljeđa i tragova društvenih praznina u javnom prostoru.
 

​

​

Đina Radulj, Tri generacije
Crtež (perforacije na papiru)
3 x (50 x 70 cm)
2024.

​

Inspiraciju za ovaj rad pronašla sam u zapisima mog pokojnog djeda Marina koji je zadnjih desetak godina života pisao autobiografiju koja je bila namijenjena obiteljskom arhivu te nije nikada objavljena. U velikom broju rukom ispisanih stranica zabilježio je razne životne situacije, pa tako i događaj zbog kojeg su o njemu snimljena dva dokumentarna filma. Zapisi nisu sortirani, niti su napravljeni prijepisi te se teško iščitavaju zbog nečitkog rukopisa. Rad se sastoji od tri prijepisa istog zapisa s različitim razinama razumijevanja pročitanog – izrezani pravokutnici predstavljaju dijelove teksta koje moja baka, moj otac i ja nismo uspjeli pročitati. Razumijevanje je uvjetovano generacijski, ali i iskustvom čitanja njegovog rukopisa.

​

​

Hana Kalebić, Jadranka
Kombinirana tehnika (fasadna boja i marker na medijapanu)  
42 x 70 x 14,8 cm
2024.

​

Jadranka 1892. d. d. bivše je poduzeće za preradu i konzerviranje ribe koje je osnovano 1892. u Veloj Luci na otoku Korčuli. Jadranka, mještanima poznata i kao „Fabrika“, u pogonima je zapošljavala velik dio ženskog stanovništva Vele Luke, uključujući moju baku i prabaku. Godine 2005. Jadranka postaje ogoljeno betonsko tijelo koje je poput mnogih srodnih ugašenih pogona priobalja danas opustošeno. Ovim radom suptilnom se kritikom dotičem tema deindustrijalizacije i privatizacije u formi uvećanog i praznog pakiranja konzervirane ribe. Originalni dizajn iz 90-ih godina 20. st. odabrala sam zbog ilustrirane panorame rodne Vele Luke.

 

 

Jelena Jurčević, Zabrana ispaše
Crtež (rapidograf, marker i pečat na papiru) 
70 x 100 cm
2024.

Metar kvadratni kao manje izražen pojam života na selu, na svojevrstan je način počeo obuhvaćati teritorij izvan gradskih granica. Digitalne linije sustava identifikacije zemljišnih parcela položene na pašnjake i oranice stavile su cijenu na mogućnost kretanja. Hrvatske šume modernizirale su stoljetnu tradiciju, odredivši stroge granice svojih zapuštenih posjeda. A umjesto poticaja, uslijedila je zabrana...

 

 

Marija Bare, Cesta meandra
Interaktivna instalacija (tepih, čičak traka, igračke automobila)
90 x 105 cm
2024. 

​

Iako ograničen formatom kojim je njegova putanja zaustavljena, meandar Julija Knifera, kao gotovo arhetipski motiv, sugerira beskonačnost – asocira na mogućnost nastavljanja i prelijevanja preko ruba platna. Ova reinterpretacija Kniferovog rada potaknuta je asocijativnom poveznicom meandra s osjećajem beskonačnosti putovanja, kretanja, pa tako i ceste, uz dozu duhovitosti i djetinje razigranosti. Doslovnim ispunjavanjem Kniferovih „praznina“ vizualnim i simboličkim sadržajem, meandar postaje cesta, ali ne uobičajena, već ona inspirirana dječjim tepihom s prikazom ceste, koji pored očite svrhe služi i za igru, što istovremeno i ovom radu daje interaktivan karakter. Motiv je preuzet s ulja na platnu Meandar iz 1960. 

 

 

Matea Križanović, Obavijesti o smrti
Crtež (olovka na papiru)
50 x 70 cm
2024.

​

Iako na prvi pogled crtež na bijelom papiru prikazuje običnu koru stabla sa zabijenim pribadačama, Obavijesti o smrti nas na simboličkoj razini vodi kroz slojeve prolaznosti i ljudske memorije. Motiv rada preuzet je iz neposredne okoline – gotovo pa monumentalno stablo u Solinu godinama je služilo kao oglasna ploča za osmrtnice. Metalne pribadače zabijene u koru stabla postale su nijemi svjedoci tog običaja karakterističnog za manje gradove i mjesta. Iako nova ograda sada blokira pristup stablu, zbog čega se ono više ne koristi za navedenu svrhu, kroz prazninu koja je nastala odsustvom papirnatih osmrtnica, brojne pribadače na stablu postaju tihi podsjetnik na prolaznost života.

​

 

​